Menopauza

Piše: mr. ph Nataša Marjanov

Reproduktivni period žene započinje prvim menstrualnim krvarenjem odnosno menarhom, a završava se trajnim prekidom menstrualnih ciklusa odnosno menopauzom. Menopauza predstavlja deo klimaksa odnosno perioda koji započinje između 45 i 50 godine života i zapravo je samo jedan od njegovih simptoma.

Perimenopauzom se označava životno doba pre menopauze i karakteriše se postepenim gašenjem funkcije jajnika. Tokom tog prelaznog perioda ovulacije se proređuju, menstruacije postaju nepravilne i neredovne. Do menopauze dolazi zbog prestanka lučenja hormona estrogena i progesterona. Manjak estrogena je odgovoran za najveći broj psiholoških i somatskih tegoba sa kojima se u tom životnom dobu (tj. tokom perimenopauze i postmenopauze) sreće većina žena. U somatske tegobe ubrajamo: talase vrućine (tzv. valunge) koji nastaju kada termoregulacioni centar u hipotalamusu (deo mozga) registruje pad nivoa estrogena u krvi, poteškoće u funkciji mokraćne bešike (inkontinencija) i osećaj suvoće vagine, atrofični vaginitis. Genitourinarne tegobe se mogu eliminisati ili značajno smanjiti hormonskom supstitucijom. Psihičke tegobe su: promene raspoloženja, dekoncentrisanost, depresija, nesanica, nervoza, glavobolje i malaksalost.
Treba naglasiti da su promene i pojava simptoma individualne. Neke žene podnose klimaks bez ikakvih poteškoća, dok su kod drugih simptomi jače ili slabije izraženi, ali ono što je zajedničko za sve je značajno povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja, osteoporoze i malignih oboljenja dojke.

Mnoge epidemiološke studije upućuju na zaključak da ishrana bogata namirnicama koje sadrže fitoestrogene ublažava klimakterijske tegobe. Izoflavoni su najbolje proučena klasa fitoestrogena, zahvaljujući sposobnosti vezivanja za estrogenske receptore imaju važnu ulogu u prevenciji osteoporoze, bolesti srca i krvnih sudova, pa čak i karcinoma dojke. Po dejstvu su mnogo slabiji od estrogena, ipak važno je naglasiti da preparate koji sadrže izoflavone ne treba uzimati sa estrogenima, tamoksifenom i lekovima koji utiču na koagulaciju krvi. Fitoestrogenima obiluje zrno soje, izdanci mahunarki, crvena detelina, lucerka i seme lana. U azijskim zemljama gde je soja tradicionalna namirnica znatno su slabije izraženi simptomi prelaznog doba, niža je učestalost raka dojke i raka materice.

Osim navedenih biljaka za ublažavanja tegoba u klimaksu koriste se: ekstrakt ploda konoplje, Angelica sinensis, sladić, ulje žutog noćurka, Cimicifuga racemosa i druge. Aktivni sastojci ekstrakta korena biljke Cimicifuga racemosa deluju slično estrogenim  hormonima. Oni ne ispoljavaju direktnu hormonsku aktivnost, već deluju regulatorno na estrogen-zavisne procese u periodu klimaksa. Pod njihovim dejstvom dolazi do ublažavanja karakterističnih klimakteričnih tegoba: neprijatnih napada vreline, preteranog znojenja, promena raspoloženja i nesanice. Povoljno deluju i kod predmenstrualnih tegoba i bolnih menstruacija (dismenoreja). Interesantno je da su ovu biljku upotrebljavali američki Indijanci kao tradicionalni lek za tzv. “ženske bolesti”. Neki preparati sa standardizovanim ekstraktima ovih biljaka sadrže i vitamin E, antioksidans koji ima značajnu ulogu u zaštiti srca i krvnih sudova. Osim vitamina E u prevenciji kardiovaskularnih bolesti svakako treba pomenuti i druge antioksidanse: vitamin C, selen i koenzim Q10, zatim omega 3 i omega 6 masne kiseline, kao i ekstrakt belog luka.

Estrogeni inhibiraju razgradnju kosti; prestankom lučenja estrogena u menopauzi gubi se njihova zaštitna funkcija i povećava rizik od razvoja osteoporoze. Zato se savetuje uzimanje kalcijuma 1000-1500mg dnevno (najbolje u večernjim časovima jer je tad apsorpcija najbolja) i namirnica bogatih kalcijumom kao što su kravlje i sojino mleko, sardine i papaline. Preparati sa kalcijumom sadrže i D vitamin koji pomaže njegovu apsorpciju. Nedavno je otkriveno da mineral bor (u organizmu se nalazi u maloj količini i spada u mikroelemente) ima ulogu u transportu kalcijuma pa se njegova upotreba zajedno sa kalcijumom i vitaminom D može preporučiti za održavanje fiziološke gustine kostiju. Namirnice bogate borom su: lešnik, suvo grožđe, jabuka. Važno je započeti prevenciju osteoporoze na vreme, još u detinjstvu, uzimanjem mleka i mlečnih proizvoda (dve šolje mleka dnevno) i redovnom fizičkom aktivnošću.
Pravilna i raznovrsna ishrana, fizička aktivnost i prestanak pušenja mogu mnogo pomoći da uživate u godinama koje Vas očekuju.

Apoteka Subotica - Vaš saveznik u borbi za zdrav život