Probiotici - dobre bakterije

Piše: mr. ph Mitar Božović

Čovekovo telo je domaćin velikom broju „dobrih“ i korisnih bakterija koje se nazivaju probiotici. Najveći broj se nalazi u debelom crevu, a neophodni za normalno obavljanje procesa varenja, pomažu razgradnju hrane i iskorištavanje hranljivih materija. U debelom crevu postoje i „loše“- patogene bakterije koje, ukoliko se preterano umnože, izazivaju poremećaj crevne funkcije, proliv, kao i ozbiljne infekcije koje se mogu proširiti van creva i zahvatiti ceo organizam. Stoga je ravnoteža između probiotika i patogenih bakterija osnova za dobro zdravlje organa za varenje i celog organizma, a debelo crevo se danas smatra najvećim organom našeg imunološkog (odbrambenog) sistema.

Probiotici su uglavnom acidofilne bakterije, tj. bakterije mlečno-kiselinskog vrenja (Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus rhamnosus i Bifidobacterium bifidum). One razlažu laktozu do mlečne kiseline, snižavajući pH vrednost u debelom crevu, stvarajući na taj način kiselu sredinu koja nepovoljno utiče na razvoj „loših“- patogenih bakterija. Povećana izloženost stresu, dugotrajna i intenzivna terapija antibioticima, ponavljane gljivične infekcije debelog creva… sve su to faktori koji dovode do smanjenja broja probiotika, čime se narušava prirodna ravnoteža i omogućava „bujanje“ loših bakterija. Posledice su razne i variraju od blagih poremećaja varenja, zatvora, proliva do ozbiljnih infekcija debelog creva koje mogu zahvatiti ostale organe i izazvati sistemske infekcije celog organizma.

Najviše pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG ( skraćeno LGG). Brojna istraživanja pokazuju da ova bakterija na više načina pomaže našem zdravlju:

  • jača imuni odgovor organizma povećanjem produkcija antitela i povećanjem broja limfocita u toku infekcije
  • zaustavlja rast patogenih mikroorganizama, čime sprečava nastanak i skraćuje trajanje nekih proliva
  • utiče na sniženej nivoa „lošeg“, LDL- holesterola u krvi
  • povećava resorpciju i iskorištavanj brojnih minerala, pre svega kalcijuma i magnezijuma
  • učestvuje u proizvodnji vitamina K, B6 , folne kiseline u debelom crevu
  • suzbija rast i razmnožavanj bakterije Helicobacter pylori, glavnog izazivača čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu
  • značajna je u terapiji i prevenciji malignih i drugih oboljenja digestvnog trakta, kao i brojnih autoimunih oboljenja, poput ulceroznog kolitisa

Prepoznavši uticaj probiotika, prehranbena industrija poslednjih godina povećava proizvodnju fermentiranih mlečnih proizvoda sa povećanim sadržajem ovih bakterija. Jogurt, zreli sirevi, kefir… postali su nezamenljivi sastojci zdrave ishrane i čuvari dobrog zdravlja našeg organizma. Probiotici se dodaju mlečnim formulama kojima se hrane bebe, olakšavajući tegobe pri varenju i sprečavajući nastanak proliva. Osim toga, jačajući imuni sistem beba, sprečavaju nastanak ili ublažavaju simptome alergija kod dece. Neophodni su za resorpciju kalcijuma, te na taj način pomažu normalan razvoj kostiju i zuba.

Probiotici su nezamenljivi u terapiji svih vrsta bakterijski izazvanih proliva, bilo da su nastali nakon terapije antibioticima, konzumiranjem zagađene hrane, vode ili na neki treći način. Za ovu namenu proizvode se u obliku kapsula, praškova, rastvora koji se mogu naći u svim apotekama. Ove proizvode je korisno upotrebljavati u toku intenzivne terapije antibioticima, kao i u toku letnjih meseci, kada su poremećaji crevne flore i prolivi češći.

Osim probiotika, kao dodaci ishrani korisni su i prebiotici. Prebiotici nisu živi mikroorganizmi, već nesvarljiva biljna vlakna koja služe kao hrana za probiotike. Samim time, povećanim unosom ovih materija podstičemo rast dobrih bakterija u debelom crevu, pospešujući njihov dobar uticaj na naše zdravlje. Najčešći prebiotici su: pektini, fruktooligosaharidi, inulin. Nalaze se u povećanim količinama u voću (jabuke, banane, limun), a inulin se često dodaje u mlečne proizvode. U apotekama se mogu naći u praškastom obliku, korisnom u prevenciji proliva izazvanih antibioticima. Prebiotici iz grupe fruktooligosaharida se koriste kao niskokalorični zaslađivači, pogodni za dijabetičare pošto ne utiču na lučenje insulina.

Za sve savete u pogledu prevencije i očuvanja Vašeg zdravlja, možete nam se obratiti u svim ograncima „Apoteke Subotica“.