Meksički grip

H1N1 virus je prvo otkriven kod ljudi u SAD u aprilu 2009. Virus se širi sa čoveka na čoveka, na isti način na koji se širi i obični, sezonski grip.

Glavni put prenošenja novog virusnog gripa je kapljičnim putem- kijanjem i kašljanjem ali i preko kontaminiranih predmeta. Možete sprečiti dobijanje infekcije izbegavanjem kontakta sa ljudima koji imaju simptome gripa (održavanje udaljenosti od 1 metra, ako je moguće)

  • Često perite ruke.
  • Hands-free pristup. Pokušajte što manje ruke prinositi licu.
  • Promućkajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli.
  • Barem jednom dnevno čistite nosnice rastvorom tople slane vode.
  • Pijte što veće količine toplih napitaka (čajeva, kafe, kakaa).
  • Izbegavajte bliski kontakt sa ljudima koji bi eventualno mogli biti bolesni gripa (održavanje udaljenosti od 1 metra, ako je moguće )
  • Skratite vreme provedeno u prepunim prostorijama ako je moguće
  • Poboljšajte protok vazduha u životnom prostoru otvaranjem prozora
  • Redovno čistite dezinfekcionim sredstvima: kvake na vratima, telefone i sl.

Ojačajte imunitet pravilnim izborom hrane i dodataka ishrani

Ako Vam je imuni sistem u redu, on uništi svaki patogen. Pojedine namirnice jačaju imunitet više od ostalih: junetina (izvor cinka), šargarepa zbog bogatstva β karotena, ljuta paprika (kapsaicin), jogurt (probiotske kulture), ganoderma i shi take gljive, beli i crni luk (alicin), med (najbolji su preparati koji sadrže med u kombinaciji sa propolisom i matičnim mlečom), citrusno voće (bogat izvor vitamina C) i dr. Ako uzimate C vitamin u tabletama, pazite da uzimate onaj proizvod koji ima cinka kako bi poboljšali apsorpciju. Poželjno je koristiti neku od lekovitih biljaka: zeleni čaj (snažan antioksidans), ehinaceu, aloju, noni, matičnjak, zovu, lipu, anis, đumbir, nanu, žalfiju, šipak (bogat vitaminom C), gingseng i dr. Kod ljudi sa autoimunim bolestima ( multipla skleroza, reumatoidni artritis, dijabetes, autoimune bolesti štitne žlezde) savetuje se primena aloje i noni soka. Od dodataka ishrani za dobar rad imunološkog sistema korisno je ulje iz ajkuline jetre, zatim selen, vitamini A, C i E i koenzim Q10. Uloga koloidnog srebra je takođe značajna i može se opisati kao „dodatni imuni sistem” (ne preporučuje se osobama sa transplantiranim organima). Zdrava ishrana, izbegavanje stresnih situacija, fizička aktivnost, prestanak pušenja i kvalitetan san pomoći će Vam da sprečite grip. Ako spadate u rizičnu grupu uz sve navedeno podrazumeva se i vakcinisanje protiv virusa gripa koji je ujedno i najbolji način prevencije influence. U visokorizičnu kategoriju spadaju: trudnice, dijabetičari, srčani bolesnici, asmatičari, bubrežni bolesnici i gojazne osobe.

Nećete moći da napravite razliku između sezonskog gripa i gripa A ( H1N1) bez medicinske pomoći. Inkubacioni period traje 3 do 5 dana. Zaraznost je najveća odmah po nastanku simptoma i najčešće traje 5 dana (kod dece do 7 dana). Tipični simptomi koji ukazuju su slični sezonskim virusima i uključuju temperaturu, kašalj, glavobolju, bolove u telu, bolove u grlu i curenje iz nosa. Samo vaš lekar i lokalna zdravstvena ustanova mogu potvrditi slučaj (H1N1). Osobama sa blagim oblikom bolesti preporučuje se izolacija i nega kod kuće do oporavka, uz maksimalno ograničavanje svih kućnih i drugih kontakata. Simptomatska terapija podrazumeva mirovanje, nadoknadu tečnosti, upotrebu antipiretika (lekova za sniženje povišene telesne temperature), a upotreba antivirusnih lekova i antibiotika sprovodi se samo po preporuci lekara. Aspirinski analgetici ne bi trebalo da se koriste kod dece i mladih zbog opasnosti od Reye-ovog sindroma, preporuka je koristiti preparate na bazi paracetamola doziranih četiri puta dnevno po kilaži.

SZO preporučuje upotrebu zaštitnih maski kod učestalih i bliskih kontakata sa obolelim osobama. Ako niste bolesni ne morate da nosite masku. Ukoliko dojite a bolesni ste ne morate prekinuti sem ukoliko vam zdravstveni radnik ne da takav savet. Studije vezane za druge virusne infekcije pokazuju da je dojenje najbolja zaštita za bebe.

Kada treba neko da potraži medicinsku pomoć?

Znaci za uzbunu kod dece:

  • Ubrzano disanje ili problemi sa disanjem
  • Plavičasta (modra) ili siva boja kože
  • Konvulzije
  • Odbijanje ili otežano unošenje tečnosti
  • Stalna temperatura duže od 3 dana
  • Učestalo povraćanje i dijareja
  • Otežano buđenje i interakcija (nezainteresovanost)

Znaci i simptomi za uzbunu kod odraslih:

  • Teško disanje i nedostatak daha
  • Bolovi i pritisak u grudima i abdomenu
  • Stalna temperatura veća od 38C duže od 3 dana
  • Iznenadne vrtoglavice
  • Konfuzija, zbunjenost i iznenadne vrtoglavice
  • Učestalo povraćanje i dijareja

Linkovi

Dežurni telefon u Hitnoj pomoći 522-900 (non-stop)

Zavod za javno zdravlje 552-791 (od ponedeljka do petka 07h-20h)

Apoteka ogranak 1: 552-499 (07h-22h)

24h pripravni epidemiolozi u Subotici 061-555-67-89